Manjinski akcionari Solane traže da država konačno riješi pitanje vlasništva nad imovinom Solane „Bajo Sekulić” i tvrde da je 15 miliona kvadrata u Ulcinju ne pripada ni državi, ni opštini, već akcionarima tog preduzeća koje je odavno bankrotiralo. Većinski vlasnik Solane je Eurofond, čiji je jedan od akcionara Veselin Barović.

Predsjednik Udruženja manjinskih akcionara Vladan Gačević „Danu” je kazao da država, Vlada i opština Ulcinj ne posjeduju nijednu akciju u Solani, kao ni jedan metar kvadratni zemlje, jer su sve prodali.

– Obaveza države je bila da prizna pravo vlasništva nad Solanom, kao i u svim ostalim privatizovanim preduzećima, ili da otkupi Solanu. Ukoliko država uskoro ne riješi ovo pitanje, mali akcionari će zahtijevati pokretanje tužbi koje bi na kraju državu mogle koštati više stotina miliona eura – kazao je Gačević.

On se oglasio nakon što je u poslednjih nekoliko mjeseci sa više adresa najavljivan početak proizvodnje soli, a još nije riješeno pitanje vlasništva. Obnove proizvodnje su najavljivali potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, kao i nedavno bivši radnici.

Gačević je kazao da akcionari i bivši radnici Solane trpe veliku štetu zbog nerješavanja imovinsko-pravnih odnosa države i većinskog vlasnika.

- Podržavamo pokušaje za obnavljanjem proizvode, ali i ukazujemo da to neće ići lako bez rješavanja vlasništva nad zemljištem na kojem se nalazi SOlana ili otkupom akcija od strane države. Solana je, nekad kao društveno, a kasnije kao akcionarsko preduzeće u vlasništvu države kupovala zemlju na kojoj je širila proizvodne kapacitete – kazao je Gačević.

Podsjetio je da je 2001. godine, prilikom masovne vaučerske privatizacije, u tzv. „žutoj knjizi”, koja je bila sastavljena na osnovu elaborata Ekonomskog fakulteta, pisalo da je zemljište od 15 miliona kvadrata na kom se nalazi Solana u vlasništvu AD Solana „Bajo Sekulić”. Investitori tj. građani Crne Gore (25.000) što direktno, što putem vlasništva u investicionim fondovima uložili su svoje vaučere kao i novac placajući i do 50 eura za akcije Solane. Nakon pretvaranja vaučera građana kao i dodatne trgovine akcija preko berze ulozivši preko 12 miliona eura većinski vlasnik postaje Eurofond kojeg čini oko 16.000 akcionara – kazao je Gačević.

– Glavni problem nastaje upravo u osporavanju vlasništva nad zemljištem gdje u listu nepokretnosti 182 KO Ulcinjsko polje piše da Solana AD ima samo pravo korišćenja. dok je način sticanja zemljišta kupovina od strane sada AD Solane „Bajo Sekulić”. Tvrdnje da je Solana državna imovina su neutemeljene, a pogotovo što je država izdala akcije sa pokrićem imovine jer u suprotnom to bi značilo da su izdate akcije bez pokrića što je krivično djelo kao i prevara građana u ovom slučaju investitora – rekao je on.

Isto, kako je dodao, potvrđuje i član 419 Zakona o imovinsko-pravnim odnosima u kojem piše da pravo upravljanja, korišćenja, odnosno trajnog korišćenja i raspolaganja na zemljištu u društvenoj, sada državnoj svojini postaje, stupanjem na snagu ovog zakona, pravo svojine dotadašnjeg imaoca prava upravljanja, korišćenja, odnosno trajnog korišćenja. Izuzetno, zemljište za koje u postupku privatizacije ili stečaja nije plaćena tržišna naknada ostaje u svojini države na kome vlasnici objekta imaju pravo preče kupovine ili pravo prečeg zakupa.

– Solana je pozivajući se na član 419 Zakona o imovinsko-pravnim odnosima, 2. novembra 2011. godine predala zahtjev za davanje mišljenja Savjetu za privatizaciju. Radna grupa je dala pozitivno mišljenje na zahtjev, a na sjednici Savjeta se bez obrazloženja odluka skinula sa dnevnog reda. Pozitivno mišljenje na naš zahtjev dalo je i Ministarstvo finansija 2009. godine pozivajući se na član 419. Ovo pitanje je ponovo pokrenuto na Savjetu krajem 2015. godine, kada je stavljena na dnevni red odluka o pretvaranju prava korišćenja u pravo svojine za Solanu, ali je pred početak sjednice misteriozno nestala. Dakle obaveza države je bila da prizna pravo vlasništva kao i u svim ostalim privatizovanim preduzećima u Crnoj Gori ili da otkupi Solanu – kazao je Gačević.

Zbog neriješenih sporova, krivicom prethodnih Vlada, kako je kazao, Solana ulazi u stečaj koji dodatno otežava odluka o proglašenju parkom prirode, što odbija sve potencijalne investitore.

– Nigdje u svijetu ne postoji privatni park prirode što dodatno obavezuje državu da otkupi akcije. Osim tužbi oko pitanja vlasništva i naknade štete po tom osnovu, preispitaćemo ugovor kojim nacionalni parkovi zakupljuju 15 miliona kvadrata za 2.500 eura mjesečno, dok svaka investicija ide na teret stečajne mase – istakao je Gačević.

D.M.

---

Dva puta odluke skidane sa dnevnog reda prije sjednice
Gačević je „Danu” dostavio mišljenje Ministarstva finansija i predloge odluka Savjeta za privatizaciju iz 2012. i 2015. godine koje na kraju nisu uvrštene i usvojene na sjednici Savjeta. Predlog odluke o pretvaranju prava korišćenja u pravo svojine iz 2012. godine trebalo je da potpiše predsjednik Savjeta Igor Lukšić, a iz 2015. godine predsjednik Savjeta Milo Đukanović.